{"id":4305,"date":"2022-02-07T09:04:58","date_gmt":"2022-02-07T09:04:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.dbindos.info\/?page_id=4305"},"modified":"2024-01-10T17:54:36","modified_gmt":"2024-01-10T17:54:36","slug":"fantom-planinsak","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.dbindos.info\/en\/projekti\/fantom-planinsak\/","title":{"rendered":"FANTOM PLANIN\u0160AK"},"content":{"rendered":"<div data-elementor-type=\"wp-page\" data-elementor-id=\"4305\" class=\"elementor elementor-4305\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-06098c3 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"06098c3\" data-element_type=\"section\" data-settings=\"{&quot;background_background&quot;:&quot;classic&quot;}\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-f7fc9af\" data-id=\"f7fc9af\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-478b75a elementor-widget-mobile__width-inherit elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"478b75a\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<style>\/*! elementor - v3.10.0 - 09-01-2023 *\/\n.elementor-heading-title{padding:0;margin:0;line-height:1}.elementor-widget-heading .elementor-heading-title[class*=elementor-size-]>a{color:inherit;font-size:inherit;line-height:inherit}.elementor-widget-heading .elementor-heading-title.elementor-size-small{font-size:15px}.elementor-widget-heading .elementor-heading-title.elementor-size-medium{font-size:19px}.elementor-widget-heading .elementor-heading-title.elementor-size-large{font-size:29px}.elementor-widget-heading .elementor-heading-title.elementor-size-xl{font-size:39px}.elementor-widget-heading .elementor-heading-title.elementor-size-xxl{font-size:59px}<\/style><h1 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">FANTOM PLANIN\u0160AK<\/h1>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-7e8215d elementor-arrows-position-inside elementor-widget elementor-widget-image-carousel\" data-id=\"7e8215d\" data-element_type=\"widget\" data-settings=\"{&quot;slides_to_show&quot;:&quot;5&quot;,&quot;autoplay&quot;:&quot;no&quot;,&quot;slides_to_show_tablet&quot;:&quot;3&quot;,&quot;slides_to_show_mobile&quot;:&quot;1&quot;,&quot;infinite&quot;:&quot;no&quot;,&quot;navigation&quot;:&quot;arrows&quot;,&quot;image_spacing_custom&quot;:{&quot;unit&quot;:&quot;px&quot;,&quot;size&quot;:7,&quot;sizes&quot;:[]},&quot;speed&quot;:500}\" data-widget_type=\"image-carousel.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<style>\/*! elementor - v3.10.0 - 09-01-2023 *\/\n.elementor-widget-image-carousel .swiper-container{position:static}.elementor-widget-image-carousel .swiper-container .swiper-slide figure{line-height:inherit}.elementor-widget-image-carousel .swiper-slide{text-align:center}.elementor-image-carousel-wrapper:not(.swiper-container-initialized) .swiper-slide{max-width:calc(100% \/ var(--e-image-carousel-slides-to-show, 3))}<\/style>\t\t<div class=\"elementor-image-carousel-wrapper swiper-container\" dir=\"ltr\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-image-carousel swiper-wrapper swiper-image-stretch\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"swiper-slide\"><a data-elementor-open-lightbox=\"yes\" data-elementor-lightbox-slideshow=\"7e8215d\" e-action-hash=\"#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDMxNSwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL3d3dy5kYmluZG9zLmluZm9cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcL3BsYW5pbnNjYWtfMDEtZTE2NDQyMjUwMTA5MjkuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiN2U4MjE1ZCJ9\" href=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_01-e1644225010929.jpg\"><figure class=\"swiper-slide-inner\"><img decoding=\"async\" class=\"swiper-slide-image\" src=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_01-e1644225010929.jpg\" alt=\"planinscak_01\" \/><\/figure><\/a><\/div><div class=\"swiper-slide\"><a data-elementor-open-lightbox=\"yes\" data-elementor-lightbox-slideshow=\"7e8215d\" e-action-hash=\"#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDMxMywidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL3d3dy5kYmluZG9zLmluZm9cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcL3BsYW5pbnNjYWtfMzAuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiN2U4MjE1ZCJ9\" href=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_30.jpg\"><figure class=\"swiper-slide-inner\"><img decoding=\"async\" class=\"swiper-slide-image\" src=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_30.jpg\" alt=\"planinscak_30\" \/><\/figure><\/a><\/div><div class=\"swiper-slide\"><a data-elementor-open-lightbox=\"yes\" data-elementor-lightbox-slideshow=\"7e8215d\" e-action-hash=\"#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDMxMiwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL3d3dy5kYmluZG9zLmluZm9cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcL3BsYW5pbnNjYWtfMzEtZTE2NDQyMjUwNTE0ODEuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiN2U4MjE1ZCJ9\" href=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_31-e1644225051481.jpg\"><figure class=\"swiper-slide-inner\"><img decoding=\"async\" class=\"swiper-slide-image\" src=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_31-e1644225051481.jpg\" alt=\"planinscak_31\" \/><\/figure><\/a><\/div><div class=\"swiper-slide\"><a data-elementor-open-lightbox=\"yes\" data-elementor-lightbox-slideshow=\"7e8215d\" e-action-hash=\"#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDMxMSwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL3d3dy5kYmluZG9zLmluZm9cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcL3BsYW5pbnNjYWtfNDcuanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiN2U4MjE1ZCJ9\" href=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_47.jpg\"><figure class=\"swiper-slide-inner\"><img decoding=\"async\" class=\"swiper-slide-image\" src=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_47.jpg\" alt=\"planinscak_47\" \/><\/figure><\/a><\/div><div class=\"swiper-slide\"><a data-elementor-open-lightbox=\"yes\" data-elementor-lightbox-slideshow=\"7e8215d\" e-action-hash=\"#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDMxMCwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL3d3dy5kYmluZG9zLmluZm9cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcL3BsYW5pbnNjYWtfMzguanBnIiwic2xpZGVzaG93IjoiN2U4MjE1ZCJ9\" href=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_38.jpg\"><figure class=\"swiper-slide-inner\"><img decoding=\"async\" class=\"swiper-slide-image\" src=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_38.jpg\" alt=\"planinscak_38\" \/><\/figure><\/a><\/div>\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-swiper-button elementor-swiper-button-prev\">\n\t\t\t\t\t\t<i aria-hidden=\"true\" class=\"eicon-chevron-left\"><\/i>\t\t\t\t\t\t<span class=\"elementor-screen-only\">Previous<\/span>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-swiper-button elementor-swiper-button-next\">\n\t\t\t\t\t\t<i aria-hidden=\"true\" class=\"eicon-chevron-right\"><\/i>\t\t\t\t\t\t<span class=\"elementor-screen-only\">Next<\/span>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-inner-section elementor-element elementor-element-310b37d elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"310b37d\" data-element_type=\"section\" data-settings=\"{&quot;background_background&quot;:&quot;classic&quot;}\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-inner-column elementor-element elementor-element-034fa63\" data-id=\"034fa63\" data-element_type=\"column\" data-settings=\"{&quot;background_background&quot;:&quot;classic&quot;}\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-f251c16 elementor-widget-mobile__width-initial elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"f251c16\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<style>\/*! elementor - v3.10.0 - 09-01-2023 *\/\n.elementor-widget-text-editor.elementor-drop-cap-view-stacked .elementor-drop-cap{background-color:#818a91;color:#fff}.elementor-widget-text-editor.elementor-drop-cap-view-framed .elementor-drop-cap{color:#818a91;border:3px solid;background-color:transparent}.elementor-widget-text-editor:not(.elementor-drop-cap-view-default) .elementor-drop-cap{margin-top:8px}.elementor-widget-text-editor:not(.elementor-drop-cap-view-default) .elementor-drop-cap-letter{width:1em;height:1em}.elementor-widget-text-editor .elementor-drop-cap{float:left;text-align:center;line-height:1;font-size:50px}.elementor-widget-text-editor .elementor-drop-cap-letter{display:inline-block}<\/style>\t\t\t\t<p style=\"text-align: left;\">Premijera: <strong>Zagreb, Teatar &amp;TD, 25. &amp; 26. 6. 2015.<\/strong><br \/>Produkcija: DB INDO\u0160 Ku\u0107a ekstremnog muzi\u010dkog kazali\u0161ta | House of Extreme Music Theatre &#8211; Perforacije Festival &#8211; Teatar &amp;TD<\/p><p style=\"text-align: left;\">Izvo\u0111a\u010di-\u0161ahtofonisti | Performers-Schachtophonists: <br \/><strong>Vilim Matula, Tanja Vrvilo, Damir Bartol Indo\u0161<\/strong><br \/>Glazba | Music: <strong>Ivan Bilosni\u0107 &#8211; Bic <\/strong>&#8211; guitar, <strong>Nino Pri\u0161uta<\/strong> &#8211; bas, <strong>Ratko Danilovi\u0107 &#8211; Racak <\/strong>&#8211; udaraljke<br \/>Film: <strong>Gaetano Liberti, <\/strong><strong>Luciano P\u00e9rez Savoy, <\/strong><strong>Michael <\/strong><strong>Szekelyhidi <\/strong><br \/>Svjetlo | Light: Damir Kruhak<br \/>Majstor | Master: Ivica Ba\u010dun <br \/>Pomo\u0107nik majstora | Master&#8217;s assistent: Milan Ivanac<br \/>Dizajn | Design: Niko Mihaljevi\u0107<\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-88e6036 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"88e6036\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<style>\/*! elementor - v3.10.0 - 09-01-2023 *\/\n.elementor-widget-image{text-align:center}.elementor-widget-image a{display:inline-block}.elementor-widget-image a img[src$=\".svg\"]{width:48px}.elementor-widget-image img{vertical-align:middle;display:inline-block}<\/style>\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<a href=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/poster-planisak.jpg\" data-elementor-open-lightbox=\"yes\" e-action-hash=\"#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDM1MiwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL3d3dy5kYmluZG9zLmluZm9cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcL3Bvc3Rlci1wbGFuaXNhay5qcGcifQ%3D%3D\">\n\t\t\t\t\t\t\t<img decoding=\"async\" width=\"1117\" height=\"625\" src=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/poster-planisak.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-4352\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/poster-planisak.jpg 1117w, https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/poster-planisak-300x168.jpg 300w, https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/poster-planisak-1024x573.jpg 1024w, https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/poster-planisak-768x430.jpg 768w, https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/poster-planisak-18x10.jpg 18w\" sizes=\"(max-width: 1117px) 100vw, 1117px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">POSTER<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-inner-column elementor-element elementor-element-7f9eff3\" data-id=\"7f9eff3\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-cd0a164 elementor-widget__width-initial elementor-widget-mobile__width-inherit elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"cd0a164\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p class=\" translation-block\">As part of the documentarist trilogy entitled Every Revolution is a Throw of Dice we performed three interconnecting works from 2010 to 2014 - Cepheus, An American Assassin and Tosca 914 - deconstructing historical fragments about three assassins in Austro-Hungarian Croatia from 1912-1914. The works are inspired by the last manuscript on the rebellious youth on the eve of WWI by historian Josip Horvat, with the working title The Four Assassins. The case of the fourth assassin fell out from our trialogic system for its meta-political roots, straining in the range between psychological causality and logics of normality, between minimum necessity and maximum requirements. Planin\u0161ak made his activist desire phantomic, moving toward becoming-phantom.<\/p><p>The case of Planin\u0161ak is of a ghostly character. The question is whether it was an assassination attempt at all or a suicide by assassination and free fall that took place at the night on the gaslight column across the Ban\u2019s Court building at St. Mark\u2019s Square in early November 1912. The situation produced by Planin\u0161ak climbing on the gaslight column, shooting at the silhouette in the window and himself, forestalled the functionaries of the disciplinary society in the execution of their duties of prosecution of the acts of the political assassination. The matter is transformed from a social condition into a purely post-biological condition, the assassin instantly becomes Matos\u2019 deadman. The phantom fable works with the intensities of the previous three factual fables, memories of individuals and groups who have achieved the ability to politicise their acts, their sudden accelerations come in the greatest proximity of Planin\u0161ak\u2019s sudden slowness in the metalogics of free will.<\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-c6bf052 elementor-widget__width-initial elementor-widget-tablet__width-initial elementor-widget-mobile__width-inherit elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"c6bf052\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<a href=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_04.jpg\" data-elementor-open-lightbox=\"yes\" e-action-hash=\"#elementor-action%3Aaction%3Dlightbox%26settings%3DeyJpZCI6NDMzOSwidXJsIjoiaHR0cHM6XC9cL3d3dy5kYmluZG9zLmluZm9cL3dwLWNvbnRlbnRcL3VwbG9hZHNcL3BsYW5pbnNjYWtfMDQuanBnIn0%3D\">\n\t\t\t\t\t\t\t<img decoding=\"async\" width=\"992\" height=\"661\" src=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_04.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-4339\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_04.jpg 992w, https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_04-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_04-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.dbindos.info\/wp-content\/uploads\/planinscak_04-18x12.jpg 18w\" sizes=\"(max-width: 992px) 100vw, 992px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-144a292 elementor-widget__width-initial elementor-widget-mobile__width-inherit elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"144a292\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p style=\"text-align: left;\" align=\"center\"><strong>\u00a0<\/strong><strong>Izvori | Sources:<\/strong>\u00a0Josip Horvat\u00a0<em>Pobuna omladine<\/em>\u00a0|\u00a0<em>The Youth Rebellion<\/em>\u00a01911 -1914 (1967 | Gordogan 2006), Albert Bazala\u00a0<em>O slobodi volje<\/em>\u00a0|\u00a0<em>On the Freedom of the Will<\/em>\u00a0(1910), Ivana Rossi\u00a0<em>Osnovne misli filozofije Henri Bergsona<\/em>\u00a0|\u00a0<em>The Basic Thoughts of the Philosophy of Henri Bergson<\/em>\u00a0(1916), Elly Ebenspanger\u00a0<em>Problem slobodne volje<\/em>\u00a0|\u00a0<em>The Problem of Free Will<\/em>\u00a0(1939), Gaston Bachelard\u00a0<em>Plamen vo\u0161tanice<\/em>\u00a0|\u00a0<em>La flamme d\u2019une chandelle<\/em>\u00a0(1961),\u00a0<em>Narodne novine<\/em>\u00a0(Zagreb, 1912), Gajo Petrovi\u0107\u00a0<em>Logika\u00a0<\/em>(1963), Eyal Weizman\u00a0<em>Najmanje od svih mogu\u0107ih zala<\/em>\u00a0|\u00a0<em>The Least of All Possible Evils &#8211; Humanitarian Violence from Arendt to Gaza<\/em>\u00a0(2011), Gang of Four, Lene Lovich<\/p><p>Hvala\u00a0<strong>|\u00a0<\/strong>Thank you:\u00a0<strong>Teatar &amp;TD, film.factory, Branko Matan, Ljiljana Filipovi\u0107, Vjeran Zuppa, Ivan Maru\u0161i\u0107 Klif, Hrvoje Nik\u0161i\u0107<\/strong><\/p><p>Projekt su podr\u017eali | Project is supported by:\u00a0<strong>Ministarstvo kulture RH | The Ministry of Culture of the Republic of Croatia, Ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba | City Office for Culture, Education and Sports \u2013 City of Zagreb, Zaklada Kultura nova<\/strong><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-06b2095 elementor-widget__width-initial elementor-widget-mobile__width-inherit elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"06b2095\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p style=\"text-align: left;\" align=\"center\"><strong>FANTOM PLANIN\u0160AK<\/strong><br \/><strong>DB Indo\u0161 &amp; Tanja Vrvilo<br \/><\/strong><\/p><p><strong>I. PANDEKTA<\/strong><\/p><p>Pretpostavimo da smo se nakon mjesec dana ljetovanja vratili ku\u0107i, u stan koji je za to vrijeme bio prazan i zaklju\u010dan, a \u010dije klju\u010deve nema nitko osim nas. Otklju\u010davamo vrata, ulazimo, prolazimo kroz sve sobe i otvaramo prozore da se provjetri. Sve je poznato, prirodno, sve je onako kako smo ostavili i kako smo o\u010dekivali na\u0107i. Ali gle &#8211; nema pepeljare na radnom stolu! Odjednom se zbunjujemo. Posumnjamo u vlastite o\u010di, protrljamo ih i pogledamo ponovo; pepeljare nema! Posumnjamo u svoje pam\u0107enje; mo\u017eda smo pepeljaru slu\u010dajno stavili na neki drugi stol ili na ormar? Izvr\u0161imo brz pregled \u010ditavog stana; pepeljare nema! A kako bi i bila negdje drugdje. To je pepeljara od crvenog muranskog stakla koja uvijek stoji na radnom stolu i nigdje drugdje. Osim toga to\u010dno se sje\u0107amo da smo je neposredno prije putovanja oprali, obrisali i stavili na njeno mjesto. Suo\u010deni smo dakle s problemom (zagonetkom); kako i kamo je nestala pepeljara iz zaklju\u010danog stana, u kom se ina\u010de, bar pri letimi\u010dnom pregledu, ne primje\u0107uje nikakva druga promjena? Ovo pitanje nas zbunjuje, kopka, uznemiruje, podsti\u010de na razmi\u0161ljanje. Osje\u0107amo da moramo na\u0107i rje\u0161enje. Ali kako da ga prona\u0111emo? Prirodno se name\u0107e hipoteza (pretpostavka); za vrijeme dok smo bili na moru netko je bio u stanu i nekamo odnio pepeljaru. To je, \u010dini se, jedino mogu\u0107e obja\u0161njenje (ukoliko ne vjerujemo u \u010duda i u duhove), ali ako je i to\u010dno, ono jo\u0161 ne rje\u0161ava, nego samo pove\u0107ava zagonetku. Pepeljara nije vrijednost zbog koje se provaljuje u tu\u0111i stan! Razmislimo jo\u0161 malo pa ka\u017eemo sami sebi; pepeljaru mora da je odnio netko tko je u stan provalio zbog ne\u010deg vrednijeg. Svidjela mu se pepeljara pa je usput uzeo i nju. Ili ju je mo\u017eda nehotice razbio, pa je ostatke pokupio smatraju\u0107i da \u0107e vlasnik prije primijetiti razbijene komade pepeljare nego njen nestanak. Na\u0161u dosta neodre\u0111enu pretpostavku preliminarnu (prethodnu hipotezu) hipotezu tako smo zamijenili drugom, mnogo odre\u0111enijom. Ali kako mo\u017eemo utvrditi da li je ona to\u010dna? Da bismo utvrdili da je hipoteza istinita moramo je verificirati (provjeriti). Ali kako da je provjeravamo? Iz na\u0161e hipoteze slijede neke konsekvencije (logi\u010dke posljedice). Ako je hipoteza istinita, mora da je iz stana pored pepeljare na stolu nestalo i ne\u0161to mnogo vrednije. Ako ho\u0107emo da provjerimo na\u0161u hipotezu, treba, dakle, da pa\u017eljivo pretra\u017eimo stan i utvrdimo nije li iz njega nestalo i ne\u0161to \u0161to vrijedi mnogo vi\u0161e. Otvaramo najprije stol u kojem dr\u017eimo novac: 44 000 koje smo ostavili stoje nedirnute. Otvaramo ormar s odijelima: kaputi i odijela su na mjestu. Na svom mjestu je i pisa\u0107a ma\u0161ina, radio, televizor, tranzistor. Najzad se dosjetimo: Najvrednija je u stanu zbirka maraka. Samo jedna serija vrijedi pola milijuna. Otvaramo jo\u0161 jednom srednju ladicu stola i nalazimo album s markama. I on je tu, ali nekoliko najvrednijih serija je nestalo. Na\u0161a je hipoteza provjerena, na\u0161li smo rje\u0161enje zagonetke: Pepeljaru je uzeo \u010dovjek koji je odnio marke. Me\u0111utim, ovo rje\u0161enje problema otvara jedan novi, te\u017ei i va\u017eniji: Tko je odnio marke i gdje su te marke sada? Ako je za na\u0161u zbirku maraka znao samo jedan \u010dovjek, na\u0161 najbolji prijatelj, za kojeg znamo da je po\u0161ten, ali sklon neslanim \u0161alama, pretpostavit \u0107emo da je on odnio marke s namjerom da nas prestra\u0161i. Oti\u0107i \u0107emo k njemu i re\u0107i \u0107emo mu da sve znamo. Kad on prsne u smijeh, hipoteza \u0107e biti provjerena i mi \u0107emo zatra\u017eiti da marke vrati. \u010citava pri\u010da tako \u0107e zavr\u0161iti hepiendom. Ako je, naprotiv, \u0161iroko poznato da imamo veliku zbirku maraka, ako to znaju ne samo mnogi na\u0161i prijatelji i znalci, nego i prijatelji i znalci na\u0161ih prijatelja i znalaca, novi problem \u0107e biti mnogo zamr\u0161eniji. U takvom slu\u010daju telefonirati \u0107emo policiji i zamoliti je da preuzme dalje istra\u017eivanje. (Gajo Petrovi\u0107)<\/p><p><strong>II. OBAVEZNO PRAVO<\/strong><\/p><p>Ja se kolebam izme\u0111u dva akta, te prelazim od pomi\u0161ljanja jednoga k pomi\u0161ljanju drugoga. To zna\u010di da prolazim nekim redom stanja i da se ona mogu razdijeliti na dvije grupe, pa se naginjem sad jednoj X sad drugoj Y: X i Y su simboli, koji pretstavljaju razne tendencije moga djelovanja u raznim momentima trajanja ili jo\u0161 je bolje re\u0107i da nisu zapravo niti simboli realnih tendencija jer se ja ne mo\u017ee cijepati. Ovakovo obilje\u017eavanje uzimamo samo zato jer je govoru zgodno. Realnost naprotiv poznaje samo jedno cjelovito ja, koje se razvija, dok se slobodno djelo ne odlu\u010di od njega kao zrio plod. Me\u0111utim, ovo shva\u0107anje slobodnoga \u010dina ne zadovoljava obi\u010dno mi\u0161ljenje, koje se voli kretati u sasvim odijeljenim difernenciranim pojmovima. Ono si predstavlja neko ja, koje je pro\u0161av\u0161i neki put M O do\u0161lo u ta\u010dku O gdje mu se pokazuju dva jednako mogu\u0107a puta. Namjesto aktivnoga kontinuiranoga \u017eivoga ja, u kojemu smo samo apstrakcijom razlikovali dvije direkcije, supstituiraju se dva realna smjera, koja \u010dekaju na\u0161u odluku. \u017divi \u0107e aktivititet uistinu po\u0107i ili putem X ili Y, t.j. izvest \u0107e jednu od tendencija, koje smo apstrakcijom prepoznali. Tome \u0107e tako biti zato \u0161to se smjer kojemu je taj aktivitet po\u0161ao pripravljao za cijeloga puta M O, a ne zato \u0161to se volja O tobo\u017ee indiferentna t.j. jednako sposobna, da po\u0111e obim putevima odlu\u010dila za jedan od njih. Ukratko i zastupnici i protivnici slobode sla\u017eu se u tome da shva\u0107aju slobodno djelo kao neko mehani\u010dko osciliranje izme\u0111u dvije ta\u010dke X i Y. Ako se odlu\u010dimo za X ka\u017eu prvi, dakle ste birali, kolebali, bilo je dakle i Y mogu\u0107e.<br \/>Drugi odgovaraju: izabrali ste X, imali ste i razlog za to, a dr\u017eite li da je Y bilo jednako mogu\u0107e, zaboravljate na taj razlog. Oba ova rije\u0161enja osnivaju se na istom pogrje\u0161nom slijedu misli. Ona naime promatraju djelo, kad je ve\u0107 gotovo, prenose ga u prostornu sliku i dr\u017ee, da ta slika potpuno adekvatno prikazuje nastanak djelovanja. No dok determinizam ra\u010duna sa svime \u0161to znade o tom djelu i konstatira da je put M O X bio doista izveden, to indeterminizam ignorira jedan od data s kojima je konstruirao sliku djelovanja, pa kad je ve\u0107 neko djelo izvedeno vra\u0107a se na ta\u010dku O i stavlja tamo ja da oscilira izme\u0111u X i Y. (Ivana Rossi)<\/p><p>U ovoj radnji bavit \u0107emo se specijalno eti\u010dkim problemom slobode volje, te \u0107emo ga odrediti kao problem nauke o vrednotama. Ali pokazat \u0107emo i psihologijsko zna\u010denje problema. \u0160to se ti\u010de pojma volje i pojma slobode ne odre\u0111ujemo volju supstancijalno nego aktualisti\u010dki; volja nije supstancijalno bi\u0107e, ve\u0107 se radi o htijenju, o voljnim aktima. Slobodu odre\u0111ujemo negativno kao neprisutnost prisile i pozitivno kao aktivnost u smjeru vrednota. Na vrelu zazbiljnosti sloboda je neposredni nalaz, eti\u010dko vrednovanje posvjedo\u010duje nam slobodu htijenja, a znanstveni prikaz, koji prikazuje determiniranost na\u0161ih voljnih akata, ne mo\u017ee da pokoleba na\u0161e vjerovanje u slobodu; jer znanost ima kao predmet logizirano htijenje, htijenje koje je pretvorila u mehni\u010dki preparat, ali pravi do\u017eivljaj htijenja izmi\u010de znanstvenom prikazu; slobodu mo\u017eemo do\u017eivjeti i vrednovati, ali je ne mo\u017eemo spoznati. Zbog toga ondje gdje ima \u017eivota, ima i slobode. Me\u0111utim, logi\u010dkom shemom ne mo\u017ee se sloboda shvatiti, ona ostaje misterij. (Elly Ebenspanger)<\/p><p><strong>III. STATISTIKA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE<\/strong><\/p><p><strong>Br. 1 <\/strong><br \/>Indeks mu je nosio broj 198 a bio je redovni slu\u0161a\u010d oslobo\u0111en od cijele naukovine na drugoj godini bio je upisan kao izvanredni slu\u0161a\u010d Mo\u017eda je tada usporedo radio kao dnevni\u010dar u Statisti\u010dkom uredu Prve je godine slu\u0161ao Institucije Hrvatsko-ugarsko pravo Povijest srednjeg vijeka polazio je Romanisti\u010dke vje\u017ebe a slu\u0161ao je i te\u010daj Alberta Bazala &#8211; O slobodi volje Druge je godine slu\u0161ao Obavezno pravo Pandekta O posjedu Nasljedno pravo Pravo katoli\u010dke crkve Sociologiju te Statistiku Austro-Ugarske Monarhije<\/p><p><strong>Br. 2\u00a0\u00a0 <\/strong><br \/>te Statistiku Austro-Ugarske Monarhije Sociologiju Pravo katoli\u010dke crkve Nasljedno pravo O posjedu Pandekta Obavezno pravo Druge je godine slu\u0161ao O slobodi volje a slu\u0161ao je i te\u010daj Alberta Bazala polazio je Romanisti\u010dke vje\u017ebe Povijest srednjeg vijeka Hrvatsko-ugarsko pravo Prve je godine slu\u0161ao Institucije kao dnevni\u010dar u Statisti\u010dkom uredu Mo\u017eda je tada usporedo radio kao izvanredni slu\u0161a\u010d na drugoj godini bio je upisan oslobo\u0111en od cijele naukovine a bio je redovni slu\u0161a\u010d Indeks mu je nosio broj 198<\/p><p><strong>Br. 3\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><br \/>Prve je godine slu\u0161ao Institucije Hrvatsko-ugarsko pravo Povijest srednjeg vijeka polazio je Romanisti\u010dke vje\u017ebe a slu\u0161ao je i te\u010daj Alberta Bazala O slobodi volje Druge je godine slu\u0161ao Obavezno pravo Pandekta O posjedu Nasljedno pravo Pravo katoli\u010dke crkve Sociologiju te Statistiku Austro-Ugarske Monarhije\u00a0 Indeks mu je nosio broj 198 a bio je redovni slu\u0161a\u010d oslobo\u0111en od cijele naukovine na drugoj godini bio je upisan kao izvanredni slu\u0161a\u010d Mo\u017eda je tada usporedo radio kao dnevni\u010dar u Statisti\u010dkom uredu<\/p><p><strong>IV. HRVATSKO-UGARSKO PRAVO<\/strong><\/p><p>\u0160est pljezaja dolje x10 Mali pljezaj za njega <br \/>\u0160est pljezaja dolje x20 Dva pljezaja gore <br \/>\u0160est pljezaja dolje x35 Mali pljezaj za njega<br \/>fotografija s vlastoru\u010dnim potpisom<br \/>snimljena u vrijeme nekako pred smrt<br \/>prikazuje mladog \u010dovjeka duguljaste glave<br \/>plavokosog smirenog inteligentnog pogleda <br \/>s br\u010di\u0107ima koji su ve\u0107 po\u0161iknuli<br \/>On je odjeven kao student prava<br \/>On je odjeven kao student prava<br \/>dobro skrojeno prutasto odijelo <br \/>kaput s dva reda puceta<br \/>Potpis na fotografiji je sitan<br \/>rukopis \u010ditak prili\u010dno pravilan<br \/>rukopis \u010dovjeka meke-\u0107udi <br \/>bri\u017eljivog u svakida\u0161njem \u017eivotu<br \/>On je odjeven kao student prava<br \/>On je odjeven kao student prava<br \/>on ima tvrdu ogrlicu <br \/>konfekcioniranu razmjerno svijetlu <br \/>dessiniranu svilenu kravatu<br \/>rukopis \u010dovjeka meke-\u0107udi <br \/>metodi\u010dnog pedantnog u radu<br \/>bez ambicija povu\u010denog u sebe<br \/>metodi\u010dnog pedantnog u radu<br \/>bez ambicija povu\u010denog u sebe<br \/>metodi\u010dnog pedantnog u radu<br \/>povu\u010denog u sebe<br \/>bez ambicija povu\u010denog u sebe<br \/>bez ambicija povu\u010denog u sebe<br \/>bez ambicija povu\u010denog u sebe<br \/>bez ambicija povu\u010denog u sebe<br \/>\u0160est pljezaja dolje\u00a0 x24\u00a0 Dva pljezaja gore x3<br \/>\u0160est pljezaja dolje x86\u00a0\u00a0 Mali pljezaj za njega<br \/>metodi\u010dnog pedantnog u radu<br \/>Dva pljezaja gore<br \/>metodi\u010dnog pedantnog u radu<br \/>Dva pljezaja gore<br \/>metodi\u010dnog pedantnog u radu<br \/>Dva pljezaja gore<br \/>metodi\u010dnog pedantnog u radu<br \/>Dva pljezaja gore<br \/>metodi\u010dnog pedantnog u radu<br \/>Dva pljezaja gore<br \/>metodi\u010dnog pedantnog u radu<\/p><p><strong>V. SOCIOLOGIJA<\/strong><\/p><p>U srijedu 30. listopada zakazano je u zagreba\u010dkom kazali\u0161tu jedino gostovanje francuske glumice Henriette Roggers s dru\u017einom u igrokazu Henryja Bernsteina <em>Le voleur<\/em>, tada senzacionalnom pomodnom komadu. Kazali\u0161te je 30. listopada 1912. bilo slabo posje\u0107eno. Predstavu francuske dru\u017eine, koja je po\u010dela u pola osam, posjetio je i ban-komesar Slavko Cuvaj. Ne do\u010dekav\u0161i svr\u0161etka predstave, Cuvaj je oko devet sati napustio kazaliste. Autom se vratio u banske dvore. Predzimska je no\u0107 bila \u0161kura i neugodna. Grad tih i pust. Sutradan se ujutro \u0161aptom pronio glas da se te no\u0107i pred banskom pala\u010dom na Markovu trgu ne\u0161to dogodilo. Neki su tvrdili da je po\u010dinjen atentat na bana-komesara. I da je zaglavio neki mladi\u0107. Konkretno nije nitko znao ni\u0161ta. Otkako se po\u010delo \u0161aputati, najradoznaliji su i najsmioniji, kao slu\u010dajno, odlazili na Markov trg. Kao uvijek, i danju i no\u0107u, pred kapijom je automatski kora\u010dao vojnik-stra\u017enik, trgom je kao uvijek \u0161etkao i postajkivao de\u017eurni redarstvenik. Neki su prolaznici ustvrdili da se u zidu ispod prozora u prvom katu primje\u0107uje neka oderotina. Nitko nije znao je li raspuklina postojala i prije. Govorilo se da je tu zacijelo udarilo tane. U \u010detvrtak oko podneva naga\u0111anja su se konkretizirala. Tvrdilo se da je po\u010dinjen atentat, koji nije uspio. Atentator da je neki student, koji da je nakon neuspjeha po\u010dnio samoubojstvo. Nitko nije znao ime studenta. Zagreba\u010dke su novine o svemu \u0161utjele. Tek se u petak i subotu doznalo \u0161to o doga\u0111aju na Markovu trgu javljaju novine izvan dosega zagreba\u010dke cenzure.<\/p><p><strong>Br. 1 <\/strong><br \/>Splitska Sloboda, kojoj je redaktor bio Oskar Tartaglia, javila je u petak 1. studenoga da je \u0111ak Planin\u0161\u010dak 30. listopada u devet sati uve\u010der, kad se ban-komesar autom vra\u0107ao ku\u0107i, ispalio na Markovu trgu \u010detiri revolverska hica prema vozilu, a peti u sebe. Policija da, navodno, slu\u010daj zaba\u0161uruje, pa je zbog toga obustavila i potragu za sukrivcima.<\/p><p><strong>Br. 2 <\/strong><br \/>Rije\u010dki novi list u broju od 31. listopada donio je ovaj izvje\u0161taj: Ve\u010deras u 8 sati pucao je pravnik Planin\u0161\u010dak na jedan prozor banske pala\u010de na Markovu trgu. Na prozoru je opazio silhouettu jedne osobe, te je misle\u0107i da je Cuvaj, ispalio tri hica iz browninga, koji navodno nisu pogodili nikoga. Na to je atentator ispalio sebi u sljepoo\u010dnicu \u010detvrti hitac i sru\u0161io se obliven krvlju. Atentator je izdahnuo pred vratima bolnice, kamo su ga prenijeli. Zove se Planin\u0161\u010dak, bio je pravnik star 24 godine, i namje\u0161ten u Statisti\u010dkom uredu. Policija se razbje\u017eala po gradu i uhapsila vi\u0161e osoba. U narednom je broju javljeno: Zagreba\u010dka je policija upela sve sile, da ovaj cijeli slu\u010daj prikaze kao jednostavno samoubojstvo. U tom smislu priop\u0107en je slu\u010daj i be\u010dkim i pe\u0161tanskim agencijama. Zagreba\u010dke novine dobile su nalog, da ne smiju ni\u0161ta pisati o atentatu; oblasti ga \u017eele sakriti, zaba\u0161uriti.\u00a0 Markov trg je zaposjednut brojnom policijom, a banska je pala\u010da u tami. Policija se nalazi u velikoj potrazi za toboznjim sukrivcima atentatora. U Zagrebu je glas o atentatu praizveo veliku senzaciju i svugdje vlada razumljiva uzbu\u0111enost. Na prozoru banske pala\u010de, na prvom katu, izbu\u0161en je komad zida, kamo je tane udarilo. Sva nastojanja policije da zaba\u0161uri atentat ne\u0107e uspjeti.<\/p><p><strong>Br. 3<\/strong><br \/>Tre\u0107u verziju o slu\u010daju Planin\u0161\u010dak, koja se tada jo\u0161 najvi\u0161e prepri\u010davala, <br \/>pribilje\u017eio je kasnije atentator Stjepan Doj\u010di\u0107: Planin\u0161\u010dak se popeo na jednu<br \/>svjetiljku nave\u010de oko 9 sati 30. X. 1912, te je tako htio ubiti Cuvaja,<br \/>koji se nalazio na prozoru, ali je bio zle sre\u0107e, te ga nije pogodio, ve\u0107 su njega na mjestu ubili.<\/p><p><strong>Br. 4<\/strong><br \/>Kona\u010dno je u subotu 2. studenog u <em>Narodnim novinama<\/em> objavljeno priop\u0107enje kojim je demantirano da je \u0111ak Stjepan Planin\u0161ak &#8211; prvi puta je tu korektno navedeno njegovo ime i prezime &#8211; poku\u0161ao atentat na bana-komesara, te ustvr\u0111eno da se radilo o \u2018dobro smi\u0161ljenom\u2019 samoubojstvu. Planin\u0161ak da je ispalio u zrak tri pokusna hica da oku\u0161a oru\u017eje. Da se ustanovi istina i da se svedu na zaista postoje\u0107e \u010dinjenice nekoje podpuno izmi\u0161ljene glasine, koje su nastale povodom dne 31. listopada t.g. u 1\/2 8 sati na ve\u010der izvedenog samoubojstva pravnika S. Planin\u0161aka na Markovom trgu, te koje su sasvim neosnovane i samovoljno dovedene u svezu sa tobo\u017enjim atentatom na kr. povjerenika, saob\u0107uje se na temelju redarstvenih izvida sliede\u0107e: Slu\u017ebeno jest ustanovljeno, da je pravnik drugog te\u010daja S. Planin\u0161ak toga dana u 1\/2 8 sati na ve\u010der kod plju\u0161te\u0107e ki\u0161e do\u0161ao iz svog, u blizini le\u017ee\u0107eg stana, Duga ulica br. 30, na sredinu Markovog trga &#8211; nu na onu stranu, koja bli\u017ee le\u017ei novoj vladinoj zgradi; nego banskoj pala\u010di &#8211; i da je tamo brzo i to uzastopce opalio tri pokusna hitca iz samokresa u zrak, a zatim se sa \u010detvrtim hitcem smrtonosno ranio. Dok je Planin\u0161ak pucao, doletio je k njemu postajni stra\u017ear, nu samoubojica bio se je ve\u0107, te\u017eko ranjen zadnjim hitcem, sru\u0161io se na zemlju. Odmah prizvano dru\u017etvo za spasavanje prevezlo je te\u017eko ranjenoga u bolnicu milosrdne bra\u0107e, gdje je isti doskora podlegao te\u017ekoj ozliedi, a da se nije povratio k sviesti. Iz redarstvenih izvidjajnih spisa, naro\u010dito iz preslu\u0161nih zapisnika njegovih prijatelja, koji spisi stoje svakom na uvid, proizlazi da je samoubojica ve\u0107 odavna bio obra\u010dunao sa svojim \u017eivotom. Ve\u0107 nakon polo\u017eenog izpita zrelosti nakanio je Planin\u0161ak skon\u010dati svoj \u017eivot, pa je tada, a i kasnije \u010desto puta rekao, da ne ima uob\u0107e svrhe \u017eivjeti. Isto tako je ustanovljeno, da je Planin\u0161ak ve\u0107 dugo vremena bio zavadjen sa svojom obitelji i da je naro\u010dito zadnjeg mjeseca dozriela u njemu nakana da se skon\u010da, jer unato\u010d tomu, \u0161to je po iskazivanju njegovih prijatelja bio dobro pripravljen, nije pristupio drugom dr\u017eavnom izpitu, a isto tako je napustio svoje namje\u0161tenje kao dnevni\u010dar zemaljskog statisti\u010dkog ureda, a da se nije ogledao za kojom inom zaslu\u017ebom. Prema tomu\u00a0 se ne radi o ni\u010dem drugom, nego o dobro promi\u0161ljenom samoubojstvu, pa su sve druge glasine, naro\u010dito pako o navodnom atentatu na kraljevskog povjerenika, tim vi\u0161e izmi\u0161ljene i neosnovane, jer je banska pala\u010da u to doba u cieloj svojoj fronti napram Markovom trgu bila podpuno u tami, a kraljevski povjerenik nalazio se je tog \u010dasa u odajama banske pala\u010de, koja le\u017ee ba\u0161 na suprotnoj strani Markovoga trga, to jest u Kapucinskoj ulici. Osim toga\u00a0 ustanovljeno je to\u010dnim redarstvenim izvidjajima, da se na cieloj fronti banske pala\u010de ne nalaze nikakovi tragovi ispaljenih hitaca.<\/p><p><strong>VI. NASLJEDNO PRAVO<\/strong><\/p><p>Planin\u0161akovi su imali ku\u0107u u Dugoj ulici, danas Radi\u0107evoj 58, a poslije u Maksimirskoj cesti 68. Ti se obiteljski podaci ne sla\u017eu s li\u010dnim podacima koje je Stjepan Planin\u0161ak naveo kad se 2. svibnja 1911. upisao na pravo na Zagreba\u010dkom<br \/>sveu\u010dili\u0161tu. Prema podacima sveu\u010dili\u0161nih matrikula, ro\u0111en je 25. listopada 1889. u Zagrebu. O\u010devo ime nije navedeno, mo\u017eda je tada ve\u0107 bio mrtav, a kao mati je navedena Anastazija Planin\u0161ak, sitni\u010darka, sa stanom Hrastik br. 1 (Hrastik je bio periferija La\u0161\u010dine, blizu Maksimirske ceste.). U sveu\u010dili\u0161nim je matrikulama navedeno je da mu je skrbnik Julije Herzog, trgovac.<br \/>Jednako su zbrkani i podaci o dogadaju u no\u0107i 30. 1istopada 1912. na Markovu trgu. Uglavnom su sve to naga\u0111anja, naklapanja posve nerealna, fantasti\u010dna. Verzija da je Planin\u0161ak pucao na komesarov automobil posve je nevjerojatna. Na ulaznoj je kapiji banskih dvora bio vojnik-stra\u017enik, na trgu su bila, barem za povratak bana-komesara, postavljena barem dva redarstvenika. Da se u no\u0107no doba na trgu pojavio neki neznanac, svi bi ga oni dr\u017eali na oku, a zacijelo i intervenirali da se pribli\u017eio ulaznoj kapiji. Posve je pak nevjerojatna verzija da se Planin\u0161ak popeo na svjetiljku do visine prvoga kata. Kandelabar je bio metalan, gladak, na nj bi se mogao uspeti sarno profesionalni pelivan. Takvu ekshibiciju nebi pasivno promatrali ni vojnik-stra\u017enik ni redarstvenici. Jedino je \u010dinjenica da su prasnuli hici, da je jedan mladi\u0107 smrtno ranjen i da je pred banskim dvorima prolivena krv. \u0160to se uistinu dogodilo te mra\u010dne, zamagljene listopadske no\u0107i ostat \u0107e zagonetka. Zagonetka te ve\u010deri na Markovu trgu ostat ce nerije\u0161ena. Premalo ima upori\u0161ta za bilo kakvo kombiniranje. Slu\u017ebeni dokumenti slu\u010daju ne postoje. Mo\u017eda je Planin\u0161ak po\u010deo demonstrativno pucati u op\u0107enito povi\u0161enoj psihi\u010dkoj atmosferi tadanje omladine u euforiji zbog pobjede balkanskih saveznika. IIi je po\u010dinio samoubojstvo zbog neke intimne krize? Tada jo\u0161 nisu bila rijetkost samoubojstva zbog nesretne ljubavi. IIi je policija jednostavno umlatila neznanca kad se nije odazvao pozivu da stane? Zagonetka ostaje. Planin\u0161ak je nakon smrti ostao samo nejasna sjena.<\/p><p><strong>VII. INSTITUCIJE<\/strong><\/p><p>Halo bok moje ime je Danny | \u010dasnik sam IDEEFA | Za sat vremena va\u0161u \u0107emo ku\u0107u dignuti u zrak | ova la\u017ena raketa je kucanje na krov va\u0161e ku\u0107e | palindromski x3<br \/>Planin\u0161akovi su imali\u00a0\u00a0\u00a0 U\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Dugoj ulici ku\u0107u<br \/>danas ku\u0107a u Radi\u0107evoj\u00a0 A\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 poslije ku\u0107u<br \/>u Maksimirskoj cesti\u00a0\u00a0\u00a0 KAD\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 se je Planin\u0161ak\u00a0 <br \/>upisao na pravo sa stanom U\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 ku\u0107i Hrastik<br \/>u ku\u0107i Hrastik <br \/>Dr\u0161ka | Baza | Okida\u010d<br \/>Dodatne tipke |Autofire prekida\u010d <br \/>Gas | Kapica | Usisni pikovi <br \/>U si\u00a0 sni\u00a0\u00a0 pi\u00a0 ko\u00a0\u00a0 v i <br \/>Halo bok moje ime je Danny | \u010dasnik sam IDEEFA | ova la\u017ena raketa je kucanje na krov va\u0161e ku\u0107e | x3 <br \/>Hrastik je bio periferija La\u0161\u0107ine\u00a0\u00a0 A\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 blizu Maksimirske <br \/>Planin\u0161akovi su imali\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 U\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Dugoj ulici ku\u0107u<br \/>danas ku\u0107a u Radi\u0107evoj\u00a0\u00a0\u00a0 U\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 centru Zagreba<br \/>u centru Zagreba<br \/>Dr\u0161ka | Baza | Okida\u010d<br \/>Dodatne tipke | Autofire prekida\u010d<br \/>Gas | Kapica | Usisni pikovi <br \/>U\u00a0 si sni\u00a0 pi\u00a0 ko\u00a0 v i <br \/>Halo bok moje ime je Danny | \u010dasnik sam IDEEFA | Halo bok halo \/ x3<br \/>Hrastik je bio\u00a0\u00a0 NA\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0periferiji La\u0161\u0107ine<br \/>blizu Maksimirske ceste A\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 poslije ku\u0107u<br \/>u Dugoj ulici danas ku\u0107a U\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Radi\u0107evoj\u00a0 ulici<br \/>u Radi\u0107evoj ulici<br \/>Dr\u0161ka | Baza | Okida\u010d<br \/>Dodatne tipke | Autofire prekida\u010d|<br \/>Gas | Kapica | Usisni pikovi <br \/>U\u00a0 si sni pi\u00a0 ko\u00a0 vi<br \/>Halo bok moje ime je Danny | \u010dasnik sam IDEEFA | za sat vremena va\u0161u \u0107emo ku\u0107u dignuti u zrak | ova la\u017ena raketa je kucanje na krov va\u0161e ku\u0107e | x3<\/p><p><strong>VIII. ROMANISTI\u010cKE VJE\u017dBE<\/strong><\/p><p>Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji<br \/>U kla-si\u010dnom Ri-mu fo-renzika iz la-tinskog fo-rensis ko-rijen te rije-\u010di\u00a0 10<br \/>o-dnosi se na fo-rum je bi-la dio re-torike koja se da-kako\u00a0 11<br \/>ti\u010de go-vora no fo-renzika nije u-kju\u010divala samo lju-dski go-vor nego i\u00a0 11<br \/>onaj pred-meta u fo-renzi\u010dkoj re-torici pre-dmeti se mogu\u00a0 8<br \/>obra-titi fo-rumu govor u ime ne-\u017eivih pred-meta\u00a0 7<br \/>rimski ora-tori na-zivali su proso-popoeija\u00a0\u00a0 5<br \/>ra-spravljaju\u0107i o\u00a0 davanju glasa stva-rima kojima pri-roda nije dala\u00a0\u00a0 9<br \/>glas Kvin-tilijan pi\u0161e o mo\u0107i proso-popoeije da pri-vu\u010de bogove s neba o-\u017eivi 12<br \/>mrtve\u00a0 te-da-de svoj glas\u00a0 gra-dovima\u00a0 6<br \/>i ne-\u017eive pre-dmete ob-daruje gla-som proso-popoeije\u00a0 5<br \/>A h ! O h! A h! O h!\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 4&#215;2<\/p><p><strong>IX. POVIJEST SREDNJEG VIJEKA<\/strong><\/p><p>Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijjajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji<br \/>Tijekom srednjovjekovlja zbiljska praksa forenzike odr\u017eala se\u00a0 <br \/>na \u017eivotu uz pomo\u0107 ljudi poznatih kao \u2018\u0111avolji odvjetnici\u2019 <br \/>pravnih stru\u010dnjaka koje je imenovala crkva kako bi\u00a0 <br \/>iznosili dokaze protiv kanonizacije kandidata tra\u017ee\u0107i pogre\u0161ke ili\u00a0 <br \/>pri-jevaru u ob-ja\u0161njenju po-nu\u0111enom\u00a0 4<br \/>kao dokaz za \u010du-da\u00a0 4<br \/>A h! O h! A h! O h!\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 A h! O h! A h! O h!\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <br \/>Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji<br \/>za ko-je se tvrdi da ih je i-zveo kan-didat svjedoci\u00a0 10<br \/>su \u010desto iz-vje-\u0161ta-vali o iz-van-rednim do-ga-\u0111aj-ima za ko-je\u00a0 8 <br \/>su zbi-ljski vje-ro-vali da su ih do-\u017eiv-je-li ta \u010du-da\u00a0 9<br \/>shva-\u0107ali su kao bo-\u017ean-ske inter-vencije u ze-maljsku sfe-ru kao dje-la ko-ja\u00a0 11<br \/>na-dilaze po -re -dak bo\u017e -anski stvo -rene pri -rode ta \u010du-da bi -la su u-glavnom izlje-\u010denja\u00a0 11<br \/>A h! O h! A h! O h!\u00a0\u00a0 A h! O h! A h! O h!\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <br \/>Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji<br \/>ponekad vizije rijetko kada levitacije proces njihova procjenjivanja uklju\u010divao je <br \/>pregled \u017eivih tijela i tijela mrtvaca <br \/>po-ne-kad kap-lji-ca kr-vi\u00a0 \u010da-va -la\u00a0\u00a0 4<br \/>i dru -gih sto-larskih po-je-di-no-sti ako se ne-\u0161to mo-glo\u00a0 8<br \/>ob-ja-sniti pri-ro-dno to on-da ni-su bi-la \u010du-da fo-renzi-\u010dka zna-nost se 10\u00a0 <br \/>ta-ko razvila kao oblik po-bijanja 5<br \/>praksa mu-\u010denja i do-kazivanja\u00a0 5<br \/>A h! O h! A h! O h!\u00a0\u00a0\u00a0 A h! O h! A h! O h!\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <br \/>Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji\u00a0\u00a0 Ajijajiajijaji<\/p><p><strong>X. PRAVO KATOLI\u010cKE CRKVE<\/strong><\/p><p>Planin\u0161ak je bio pokopan 2. studenog u 10 sati prije podne. \u010cini se da s kolegama nije mnogo drugovao. Od kolega, jos unazad nekoliko godina \u017eivih, nijedan ga nije zapamtio, \u010dak ni po imenu. Planin\u0161akov grob i danas postoji na \u2018starom groblju\u2019, unesen u registar. Grob izdr\u017eava brat mu umirovljeni pristav Mirko Planin\u0161ak sa stanom u Petrovoj 21.<\/p><p><strong>XI. O POSJEDU<\/strong><\/p><p>U tom se zidu, u kojem je bio probijen neki uski prozor, ve\u0107 one ve\u010deri mojega dolaska, najednom zapalila svjetiljka. To mi je smetalo. \u010cekao sam na cesti. Nadao sam se da \u0107e oni navu\u0107i kapke na prozore. Ali ih nitko nije navukao. Svjetiljka je gorjela i onda, kada sam odlu\u010dio da se vratim. Otada, svake sam ve\u010deri gledao kako se pali, ve\u0107 za prvih sumra\u010dja. Ponekad sam veoma kasno u no\u0107 izlazio na put. \u017delio sam vidjeti da li jo\u0161 uvijek gori. Bila je tamo. Gasili su je tek u praskozorje.<br \/>Za sanja\u010da svjetiljke postoje dvije vrste tu\u0111ih svjetiljki. Ne\u010dija je svjetiljka ujutro, ne\u010dija uve\u010der; svjetiljka onoga koji Prvi ustaje i onoga koji Zadnji lije\u017ee. Pred svjetiljkom koja se ne gasi cijele no\u0107i. Kakva je stvarno to svjetiljka i tko je kraj te neobi\u010dne svjetiljke?<br \/>Bi\u0107e \u0161to dolazi na pustu visoravan da potra\u017ei samo\u0107u, uznemireno je svjetiljkom koja gori na pet stotina metara od njegova obitavali\u0161ta. Tako se javlja rivalitet samo\u0107a. Jedna je suvi\u0161na. Ta udaljena svjetiljka zacijelo nije suzbijena na samu sebe. Ona \u010deka. Ta svjetiljka koja neprestano bdije, u stvari nadzire. Jer tako nadzire, ona je pakosna. Jer daleka svjetiljka nadzire visoravan, sanja\u010d \u0107e, uznemiren takvim nadzorom, nadzirati onog koji ga nadzire. Sanja\u010d svjetiljke skriva tada svoju, da bi uhodio tu\u0111u svjetiljku.<br \/>(Gaston Bachelard, Henri Bosco)<\/p><p><strong>XII. O SLOBODI VOLJE<\/strong><\/p><p>1. Sloboda predavanja i 2. Sloboda slu\u0161a\u010da. <br \/>Sloboda predavanja i sloboda slu\u0161a\u010da &#8211; \u010dine zajednicu u kojoj u\u010ditelj govori o mnogim pitanjima, a da rje\u0161enje ne bude obavezno, kao jedino shva\u0107anje. Otvorenost razmi\u0161ljanja bio je uspje\u0161an put u\u010denja filozofije. Tu je izra\u017eeno uvjerenje da onaj koji druge pou\u010dava filozofiju vodi slu\u0161aoce po kriteriju sinteze filozofskog shva\u0107anja. Svakog svog slu\u0161a\u010da Bazala prihva\u0107a u duhovnom odnosu da bude nosilac filozofske ideje. Svaki je slobodno bi\u0107e, dakle dominus (gospodin) \u0161to zna\u010di da nije servus (rob). Po slobodi odre\u0111eno je pravo ali i du\u017enost prema mi\u0161ljenju.<\/p><p>Filozofija je metalogi\u010dke naravi, njeno porijeklo nije benigno taumazijsko, nego \u017eivotno agonalno. Ona je u svom iskonu \u010din ro\u0111en iz udesa u koje zapada pojedinac i zajednica zapleteni u \u010dvorove \u017eivotnih sila razli\u010ditih po vrsti ali homogenih po svom porivnom, voljnom, meta-logi\u010dkom korijenu. Filozofija je poku\u0161aj razmrsivanja tih \u017eivotnosilnosnih \u010dvorova, njezina meta-logi\u010dnost dobiva eti\u010dku funkciju, postaje osnovom teorijskoga dobra, budu\u0107i da po\u010diva na volji koja je svjesna du\u017enosti.<\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>FANTOM PLANIN\u0160AK Previous Next Premijera: Zagreb, Teatar &amp;TD, 25. &amp; 26. 6. 2015.Produkcija: DB INDO\u0160 Ku\u0107a ekstremnog muzi\u010dkog kazali\u0161ta | House of Extreme Music Theatre &#8211; Perforacije Festival &#8211; Teatar &amp;TD Izvo\u0111a\u010di-\u0161ahtofonisti | Performers-Schachtophonists: Vilim Matula, Tanja Vrvilo, Damir Bartol Indo\u0161Glazba | Music: Ivan Bilosni\u0107 &#8211; Bic &#8211; guitar, Nino Pri\u0161uta &#8211; bas, Ratko Danilovi\u0107 &hellip;<\/p>\n<p class=\"read-more\"> <a class=\"\" href=\"https:\/\/www.dbindos.info\/en\/projekti\/fantom-planinsak\/\"> <span class=\"screen-reader-text\">FANTOM PLANIN\u0160AK<\/span> Read More &raquo;<\/a><\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":5413,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"site-sidebar-layout":"no-sidebar","site-content-layout":"page-builder","ast-global-header-display":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"disabled","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"disabled","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.dbindos.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4305"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.dbindos.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.dbindos.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.dbindos.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.dbindos.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4305"}],"version-history":[{"count":91,"href":"https:\/\/www.dbindos.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4305\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11319,"href":"https:\/\/www.dbindos.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4305\/revisions\/11319"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.dbindos.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.dbindos.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}